avlija

20.02.2012.

Rialiti šou

Moj komšija Mirza Selimović je mnogo fin momak, iz fine porodice, kulturnih roditelja, ma baš nako komšija za poželiti.

Mirzu je šira bosanska javnost imala prilike upoznati kroz upravo završenu sezonu šoa jedne domaće televizije, a u kojoj učesnici pjevaju za naklonost žirija i publike, kako one prisutne u sali, tako i one pored malih ekrana.

Samim tim da je Mirzin repertoar bio totalno mimo mainstreama, a da je i pored toga došao do finala, govori o njegovoj kvaliteti. Međutim, to niko i ne spori.

Cijela je priča u stvari na račun publike. Naime, Mirza je na kraju imao tri puta više glasova u televotingu od kasnije pobjednice i tu se publika s pravom pobunila. Čovjek se osjeća izigran, jer je cijelo vrijeme pozivano na glasanje, i kad je na kraju trebalo proglasiti pobjednika tri glasa žirija na licu mjestu imali su veću jačinu nego ca. 40 000 glasova razlike u korist Mirze koji su prispjeli sa svih strana BiH.

I tu postaje zanimljivo. Ljudi se bune, pljuju po neimenovanoj televizijskoj kući (da budemo skroz iskreni, jedino što na tom tv kanalu silom prilika moram gledati je jutarnja tura crtanih filmova, jer je to Lanin omiljeni repertoar), šalju mejlove pune bijesa adresiranim na vlasnike, i svakakve još druge akcije pune mašte koje građanska ljutnja može smisliti.

Da se umjesto Mirze radi o nekom ministru koji je te iste glasače zakinuo, pred izbore obećao, a nakon izbora zaboravio obećanje, možda bi se par njih naljutilo do te mjere da mu negdje u sred nekog dnevnika opsuje mater, možda bi se jedan ili dva sjetili da napišu mejl ministarstvu na čelu kojeg je zaboravni ministar i to bi bilo to. Ne bi bilo poziva na bojkot tog ministarstva (tv kanala), ne bi se pisalo ministru i njegovom zamjeniku (generalnom direktoru televizije i njegovoj desnoj ruci), ne bi bilo grupa na fejsbuku, ama ni trun građanske neposlušnosti, one iste koja se nagomilala nakon zakidanja u nekom tamo muzičkom "realiti šou".

I da uporedbu provučemo do kraja: kad bi se kojim slučajem moj sugrađanin Mirza Selimović kandidovao za bilo koje mjesto na nadolazećim lokalnim izborima, odjednom bi kulturni roditelji postali lopovi, rahmetli djed prevarant i alkoholičar, tetke, dajdže i dajnice lihvari i veliki dio onih koji su u prepunoj Zetri mahali Mirzinim slikama, sad bi bili spremni pogaziti iste i pljunuti na tv kad se Mirza ukaže na predizbornom skupu.

Može o glavi da nam radi ko hoće, troši naše pare kako hoće, ali mi u pjesmu ne diraj!!

A.D.
<< 02/2012 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
26272829

Iz moje bašte

Mirisne livade interneta

U hladu jabuke pročitah
Trenutno na čitanju:

Baba Jaga je snijela jaje - Dubravka Ugrešić


------------------

1.Godišnjica mature - Lamija Begagić

2.Kikinda short 02 - grupa autora

3.Kako sam ušao u Evropu - Damir Karakaš

4.Ruta Tanenbaum - Miljenko Jergović

5.Balkanska rapsodija - Andrej Nikolaidis

6.High Fidelity - Nick Hornby

7.Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince - Emir Imamović Pirke

8.Trava i korov - Goran Tribuson

9.Zec na mjesecu - Hrvoje Šalković

10.Poglavnikova bakterija - Boris Deužulović


Bez dobrog naslova
Pjesma na čekanju

Kontakt

BROJAC POSJETA
403438

Powered by Blogger.ba